Framboš til stjórnlagažings

Eins og lesendur žessa bloggs hafa eflaust įttaš sig į, žį er ég ķ framboši til stjórnlagažings ķ kosningunum 27. nóvember nk.

Af žvķ tilefni hef ég śtbśiš sérstakan vef frambošsins, žar sem nįnar er fjallaš um stefnumįl mķn, dregin saman helstu greinar og skrif sem mįlefninu tengjast, og gefnar almennar upplżsingar um aldur og fyrri störf.

Einnig er frambošiš meš opna sķšu į Fésbók, sem ég hvet alla stušningsmenn til aš skoša og lįta sér lķka viš.

Ég mun įfram skrifa fęrslur į žetta blogg um hvašeina, en mįlefni stjórnskipunar og stjórnarskrįr verša mér vitaskuld sérstaklega hugleikin til kosninga.

Frambjóšendatala mķn er 2325 og ég biš um stušning žinn.

 


« Sķšasta fęrsla | Nęsta fęrsla »

Athugasemdir

1 Smįmynd: Valdimar Samśelsson

Spurning sem vakir fyrir mér hver er stefna žķn ķ ESB mįlum. draga til baka eša ekki.

Valdimar Samśelsson, 31.10.2010 kl. 21:50

2 Smįmynd: Vilhjįlmur Žorsteinsson

Ég er mjög hlynntur ašild Ķslands aš ESB, aš žvķ gefnu aš ašildarsamningur verši įsęttanlegur (sem ég hef alla įstęšu til aš ętla aš hann verši).

En ég held aš afstaša til ESB komi nżrri stjórnarskrį ekki beinlķnis viš. Stjórnarskrįin žarf aš hafa almennar heimildir til aš gangast undir alžjóšlegar skuldbindingar, t.d. hvaš varšar Mannréttindadómstól Evrópu, EES-samninginn eša annaš slķkt. Slķkar heimildir eru skżrar ķ flestum stjórnarskrįm nįgrannalanda en fremur óskżrar ķ okkar skrį frį 1944. ESB-ašild veršur sķšan hvort eš er borin undir žjóšaratkvęši žegar žar aš kemur, og ef žjóšin vill ašild žį vill hśn jafnframt gera višeigandi rįšstafanir ķ stjórnarskrį, ef žeirra veršur žörf.

Vilhjįlmur Žorsteinsson, 31.10.2010 kl. 22:33

3 Smįmynd: Valdimar Samśelsson

Žś veist samt aš ašild er afsal į fullveldi okkar og ekki afturkręf mišaš viš lög ESB.

Valdimar Samśelsson, 31.10.2010 kl. 23:06

4 Smįmynd: Valdimar Samśelsson

Viš erum meš lķka meš skżra stjórnarskrį og ekki ólķka öšrum stjórnarskrįm. Hśn į vernda okkur fyrir mönnum sem vilja koma okkur undir annan hatt.

Valdimar Samśelsson, 31.10.2010 kl. 23:09

5 Smįmynd: Vilhjįlmur Žorsteinsson

Į žessari sķšu į frambošsvef mķnum mį sjį stjórnarskrįr żmissa landa, žar į mešal Danmerkur, Svķžjóšar, Finnlands og Frakklands.  Žessi lönd eru öll ķ ESB en eru samt vitaskuld fullvalda rķki (og meš talsvert ólķkar stjórnarskrįr).  Žau hafa hins vegar įkvešiš aš eiga meš sér samstarf ķ tilteknum mįlaflokkum sem eru žess ešlis aš žeir verša best höndlašir ķ sameiningu en ekki sitt ķ hverju lagi.  Viš Ķslendingar erum, meš ašild aš EES, įskrifendur aš sirka 70% af žessum sameiginlegu įkvöršunum ESB-landanna, en eigum ekki hlut aš mįli žar sem žęr eru teknar.  Žaš finnst mér ekki bošlegt fullvalda rķki.  Ég held aš ķ heimi žar sem sķfellt fleiri višfangsefni verša fjölžjóšleg - loftslagsmįl, réttindi į vinnumarkaši, löggęslumįl, umhverfismįl, fjįrmįlamarkašir - žį sé rķki sem ętlar aš standa eitt og sér aš takmarka įhrif sķn og raunverulegt fullveldi verulega.

Vilhjįlmur Žorsteinsson, 31.10.2010 kl. 23:15

6 Smįmynd: Hrólfur Ž Hraundal

Žaš eru ekki viš sem žurfum aš breytast til aš falla aš ESB heldur žarf žaš aš breytast til aš falla aš okkur.  En žakka žér fyrir upplżsingarnar Vilhjįlmur, nś vantar mig bara 500 ķ višbót. 

Hrólfur Ž Hraundal, 1.11.2010 kl. 12:07

7 identicon

Sęll Villi.

Žrįtt fyrir aš žś lżsir žér sjįlfum svo “aš upplagi kunnir žś žį list vel aš skilgreina nįkvęmlega hvaš eigi aš gerast og hvaš ekki” hefur mér ekki tekist aš įtta mig į hvert žś ert aš fara meš hugtakinu “kešju réttarheimilda”. Žś segir žaš reyndar vera lögfręšilegt hugtak.

Réttarheimildir žekki ég vel en “kešju réttarheimilda” žekki ég ekki. Getur žś nefnt einhvern dóm sem byggir į lögfręšihugtakinu “kešja réttarheimilda”? Getur žś vķsaš mér į frekari upplżsingar um notkun “kešju réttarheimilda” ķ ķslensku eša evrópsku dómskerfi?

Ekki mun ég brygsla žér um aš vera einn žeirra sem įlitu aš lķfsnaušsyn fyrir ķslendinga aš skuldbinda fjölskyldur žessa lands til langrar framtķšar um fleiri hundruš milljarša til handa erlendum kröfuhöfum žó žś hafir lagt žig ķ lķma viš aš gera:

A) athugasemdir viš įgęta śtreikninga Jón Danķelssonar kennara viš LSE:

 “Ég geri athugasemdir viš forsendur og śtreikninga Jóns Danķelssonar og tel tölu hans um "heildarkostnaš vegna Icesave" upp į 507 milljarša vera fjarri lagi.  Rétt tala er miklu nęr žvķ sem Sešlabanki og AGS gera rįš fyrir, og Icesave-reiknir mbl.is sżnir, ž.e. vel undir 300 milljöršum og jafnvel nęr 200 (į föstu veršlagi, ónśvirt).  Sś upphęš veršur greidd į 8 įrum frį 2016-2023 og er ekki stęrsta vandamįl sem ķslenska hagkerfiš stendur frammi fyrir um žessar mundir.”

B) veriš į móti įkvöršun forseta Ķslands:

“Įkvöršun forseta Ķslands, Ólafs Ragnars Grķmssonar, um aš synja rķkisįbyrgšarlögunum vegna Icesave stašfestingar er röng af mörgum įstęšum.”

C)  sagšir Daniel Gros, vera pķnlegan:  

“Nś finnst mér aš einhver sem vill hr. Gros vel ętti aš eiga viš hann lįgstemmt samtal undir fjögur augu, og śtskżra fyrir bankarįšsmanninum muninn į breytilegum skammtķmavöxtum (t.d. LIBOR) og föstum vöxtum til 15 įra. Viš Ķslendingar eigum vissulega įkvešna hefš af bankarįšsmönnum sem eru ekki djśpvitrir um bankamįl, en žaš er ekki til įframhaldandi eftirbreytni.”

En Gros (var m.a. ķ Delors nefndinni sem kom į fót ECB og Evrunni) benti Ķslendingum į aš ef fariš yrši eftir kostnaši Breta sjįlfra ķ ašgeršum žeirra ķ śtgreišslu vegna neyšarlįna til breska fjįrmįlakerfisins gętu ķslenskar fjölskyldur sparaš sér fleiri hundruši milljarša.

Hver žķn afstaša til hagsmuna Ķslands og ķslenskra skattgreišenda ķ einu stęrstu millirķkja įtökum frį stofnun lżšveldisins er ekki meginatriši minna athugasemda.

Meginatriši spurninga minna eru tillögur žķnar til breytingar į stjórnarskrį Ķslands og framboš žitt til stjórnlagažings. Žitt framboš hlżtur aš vera til žess aš gęta hagsmuna almennings. En viš žeim spurningum sem upp hafa komiš finnst mér žś skauta óvenju létt yfir ķ svörum žķnum. Svar žitt viš spurningu minni “Hvaš ķ stjórnarskrįnni er óljóst žegar kom aš afgreišslu Icesave mįlsins?” horfir žś framhjį žvķ aš framkvęmd žjóšaratkvęšagreišslunnar var žvķ sem nęst snušrulaus! Ennfremur tķnir žś til ķ svari žķnu nokkur įlitamįl um til tęknileg śrlausnarefni į stjórnarskrįnni en svarar ekki inntaki spurningarinnar um stjórnarskrįna sjįlfa.

Žvķ vil ég spyrja žig aftur:

1) Hvaš er "kešja réttarheimilda"?

2) Hvernig skuldbatt hśn ķslendinga lagalega til aš borga IceSave?

3) Hvaš ķ stjórnarskrįnni er óljóst žegar kom aš afgreišslu Icesave mįlsins?

4) Hvert af atrišum žķnum ķ mįlefnaupptalningu til stjórnlagažings er til žess aš gera hiš óljósa atriši ķ stjórnarskrįnni varšandi Icesave skżrt?

 

Ķ vinsemd.

Įrsęll

Įrsęll (IP-tala skrįš) 5.11.2010 kl. 15:56

8 Smįmynd: Vilhjįlmur Žorsteinsson

Lesendum til upplżsingar skal žvķ haldiš til haga aš athugasemd Įrsęls er framhald af langri umręšu undir nęstu bloggfęrslu į undan žessari.

Fyrst tek ég fram aš ég send viš tilvitnašar bloggfęrslur A, B og C og vķsa til žeirra og umręšna ķ athugasemdum varšandi žį rökręšu sem žar fór fram į sķnum tķma.

Žį aš spurningunum.

1) Kešja réttarheimilda er alžekkt fyrirbęri.  Dęmigerš slķk kešja er (1) reglugeršarįkvęši; (2) lög, ž.m.t. Evróputilskipanir skv. EES; (3) stjórnarskrį og yfiržjóšlegar skuldbindingar, t.d. gagnvart Mannréttindasįttmįla Evrópu.  Sem sagt, žegar leitaš er śrlausnar lögfręšilegs śrlausnarefnis, er fyrst aš skoša reglugeršarįkvęši sem sett kunna aš hafa veriš meš heimildum ķ lögum; svo aš skoša lögin sjįlf (žar į mešal Evrópurétt sem hér var innleiddur meš lögum um EES); og svo loks önnur "lex superior", į borš viš mannréttindasįttmįla, og loks stjórnarskrį.  Nešri hlekkir verša jafnan aš byggja į eša a.m.k. aš vera ekki ķ andstöšu viš efri hlekki.

2) Ég śtskżri žį kešju réttarheimilda sem viš į ķ Icesave-śrlausnarefninu ķ margumręddri bloggfęrslu.  Žar bendi ég lķka į hvar hinn lögfręšilegi įgreiningur raunverulega er, ž.e. um fjįrmögnun TIF og hvort rķkinu beri aš śtvega sjóšnum fé eša a.m.k. įbyrgjast lįntöku til hans.  M.a. kemur žar til įlita hvort Evróputilskipunin um innistęšutryggingar kveši į um tiltekna nišurstöšu fyrir innistęšueigandann (obligation of result) eša hvort nęgilegt sé aš hafa sett upp tryggingasjóšinn sjįlfan, įn žess aš hann hafi ķ reynd getaš greitt tryggingu žegar til kastanna kom.

3) Eins og ég śtskżrši įšur var óljósi žįtturinn ķ stjórnarskrįnni helst um mįlskotsréttinn og hvernig hann vęri ķ framkvęmd.  Eins og menn muna reis um žetta heilmikil rekistefna žegar fjölmišlafrumvarpinu var vķsaš ķ žjóšaratkvęši į sķnum tķma, sem svo ekki varš.  Sem betur fer var ekki rįšist ķ aš setja žįtttökužröskulda eša slķkt žegar greidd voru atkvęši um seinni Icesave-lögin, og žaš er gott aš fordęmiš er nśna komiš um tiltölulega "einfalda" žjóšaratkvęšagreišslu eftir oršanna hljóšan.  Hvaš atkvęšagreišslan žżddi nįkvęmlega ķ žessu tilviki var hins vegar afar óljóst, enda fyrri Icesave-lögin žegar ķ gildi (samžykkt af Alžingi og stašfest af forseta) žegar seinni lögunum var hafnaš.

4) Ég vil setja reglur um žjóšaratkvęšagreišslur um mikilvęg mįl žegar įkvešinn hluti kjósenda krefst žess, en tel atbeina forseta óžarfan ķ žvķ sambandi (enda er forseti sennilega óžarfur ķ nśverandi mynd).  Tilteknir mįlaflokkar eiga žó aš vera undanskildir, t.d. fjįrlög og fjįraukalög og efndir alžjóšlegra skuldbindinga (eins og er hjį Dönum).

Vona aš žetta svari spurningunum, vķsa jafnframt til eldri svara.

Vilhjįlmur Žorsteinsson, 7.11.2010 kl. 18:44

9 Smįmynd: Arnar Siguršsson

Villi žś segist vera "....fylgjandi žvķ aš eignarréttur žjóšarinnar į aušlindum lands og sjįvar (sem ekki eru fyrir ķ einkaeigu) verši stašfestur ķ stjórnarskrį."

Nś er žaš svo aš ķ fyrstu grein laga um stjórnun fiskveiša segir, "...Śthlutun veišiheimilda samkvęmt lögum žessum myndar ekki eignarrétt" Žvķ hlżtur aš vera nęrtękt aš ętla aš tilkoma žessa texta sé vegna žess aš fyrri lög hafi einmitt myndaš eignarrétt. Ef textanum er ętlaš aš slį af vafa vegna fyrri laga, hlżtur hann aš tślkast kvótaeigendum ķ vil. Enda liggur žaš ķ hlutarins ešli aš ef greišsla er innt af hendi myndast eignarréttur į móti ef um lögleg višskipti eru aš ręša sem ekki er umdeilt ķ žessu tilfelli.

Nś hefur Samfylkingin haft žaš nokkurn vegin ķ hendi sér aš hrinda fyrningarleišinni ķ framkvęmd sem veriš hefur kosningaloforš frį stofnun fylkingarinnar. Nišurstaša allra žeirra nefnda og stjórnsżslunnar ķ heild hefur hingaš til veriš sś aš fyrningarleišin er ófęr vegna óumdeilds eignarréttar og žvķ spratt upp "samningaleišin" sem einnig hefur engu skilaš. Eftir stendur aš eini möguleikinn til aš rįšast ķ eignaupptöku į kvóta er aš breyta stjórnarskrį ķ žį veru aš eignarréttur verši afnuminn į fiskveišiheimildum og hugsanlega öšrum eignum fólks lķka.

Žś hefur hingaš til ekki viljaš rökstyšja eša svara žvķ hverju umrędd eignaupptaka į aš skila t.d. umfram bara hefšbundna skattlagningu fyrirtękja ķ sjįvarśtvegi?

Į hinn bóginn er ljóst aš slķk eignaupptaka mun eyša stórum hluta af vešhęfni sjįvarśtvegsfyrirtękja, setja mörg į hausinn og valda bönkum stórskaša vegna gjaldžrota ķ greininni.

Eignarréttur hefur hingaš til veriš hornsteinn vestręnna žjóšfélaga en bölvun ķ augum žeirra sem kenna sig viš kommśnisma en žar eru fįar góšar fyrirmyndir eftir. Er žaš markmiš vinstri manna į Ķslandi aš bśa til eina slķka?

Arnar Siguršsson, 7.11.2010 kl. 20:23

10 Smįmynd: Vilhjįlmur Žorsteinsson

Arnar: Frį 1990 hefur 1. gr. laga um stjórn fiskveiša hljóšaš svo (aš frumkvęši Alžżšuflokks sem baršist hart fyrir žessu oršalagi į sķnum tķma):

1. gr. Nytjastofnar į Ķslandsmišum eru sameign ķslensku žjóšarinnar. Markmiš laga žessara er aš stušla aš verndun og hagkvęmri nżtingu žeirra og tryggja meš žvķ trausta atvinnu og byggš ķ landinu. Śthlutun veišiheimilda samkvęmt lögum žessum myndar ekki eignarrétt eša óafturkallanlegt forręši einstakra ašila yfir veišiheimildum.

Ef einhver vafi er į lagalegri stöšu varšandi eignarrétt į śthlutušum veišiheimildum žį er sį vafi ašeins į slķkum śthlutunum frį žvķ fyrir 1990.  Ég tel lķka óvarlegt aš gagnįlykta aš śr žvķ žetta er tekiš fram sérstaklega ķ lögunum 1990 žį hljóti eignarréttur aš hafa veriš fyrir hendi fyrir žann tķma.

Ķ öllu falli žį er ég į žvķ aš inntak žessarar 1. greinar og sömuleišis 3. gr. (a) laga um rannsóknir og nżtingu aušlinda ķ jöršu:

3. gr. a. Rķki, sveitarfélögum og fyrirtękjum, sem alfariš eru ķ eigu žeirra, er óheimilt aš framselja beint eša óbeint og meš varanlegum hętti eignarrétt aš jaršhita og grunnvatni umfram heimilis- og bśsžarfir, sbr. 1. mgr. 10. gr. og 14. gr.

...eigi aš fella inn ķ eina stjórnarskrįrgrein um aš nżtingar- og rįšstöfunarréttur į sameiginlegum aušlindum sé varanlega hjį žjóšinni (og rķkinu ķ umboši hennar) og verši ekki framseldur śr hennar höndum.

(Aš sjįlfsögšu hindrar slķk grein ekki ESB-ašild Ķslendinga enda ekki um žaš aš ręša aš ESB įsęlist aušlindir ašildarlanda eins og sķfellt er reynt aš blekkja fólk til aš halda.)

Ég teldi žaš mikla framför ef tekin yrši upp tilbošsleiš sś sem Jón Steinsson og Žorkell Helgason stilltu upp fyrir nefnd um fyrirkomulag fiskveišistjórnunar.  Sś leiš, sem ég tel stórsnjalla enda engir aukvisar aš baki henni, gerir rįš fyrir aš menn haldi t.d. 92% af heimildum milli įra en 8% fari į opinn tilbošsmarkaš og verši seldar hęstbjóšanda eftir įkvešnum reglum.  Žetta myndi auka nżlišun og sveigjanleika ķ greininni, en efnahagsleg įhrif į fyrirtękin vęru lįgmörkuš enda "helmingunartķmi" aflaheimilda žį sirka 8,5 įr og samsvarar žvķ aš fyrirtękin ęttu heimildirnar aš fullu til 12,5 įra.  Žaš finnst mér įgęt mįlamišlun į móti žvķ aš fį stöšugt kerfi meš vissu um framtķšina, sįtt og sjįlfbęrni.  Og hafa ber ķ huga aš verš aflaheimildanna į tilbošsmarkašnum yrši nįkvęmlega žaš sem fyrirtękin treysta sér til aš greiša - ekki króna umfram žaš.  Svona leiš er aš sjįlfsögšu miklu betri hagfręšilega en einhvers konar flatur aušlindaskattur.

Vilhjįlmur Žorsteinsson, 7.11.2010 kl. 21:33

11 Smįmynd: Vilhjįlmur Žorsteinsson

Įrsęll Valfells: Til višbótar af žvķ žś hefur veriš heldur tregur aš samžykkja "kešju réttarheimilda" (sem ég nę ekki alveg af hverju er svona erfitt aš skilja), žį į ég viš žaš sem į ensku heitir "sources of law".  Sem sagt, réttarheimildir (i fleirtölu) sem byggja hver į annari ķ nokkurs konar pżramķda eša kešju.

Sjį t.d. žessa grein į Wikipediu um sama fyrirbęri ķ bandarķskum rétti:

Sources of law

In the United States, the law is derived from four sources. These four sources are constitutional law, statutory law, administrative regulations, and the common law (which includes case law).[10] The most important source of law is the United States Constitution. All other law falls under and is subordinate to that document. No law may contradict the Constitution.

Aš sjįlfsögšu eru Evróputilskipanir og lög byggš į žeim mešal réttarheimilda ķ ķslenskum rétti, en ekki ķ bandarķskum; og bandarķskur réttur telur fordęmi (common law/case law) til formlegra réttarheimilda en žaš er ekki gert meš sama hętti ķ okkar (norręna/franska) rétti.   Kešja (pżramķdi) réttarheimilda er sem sagt lķtillega frįbrugšin milli t.d. okkar og Bandarķkjanna en er sem slķk fyrir hendi ķ bįšum tilvikum.

Comprende?  Eša er nokkuš hętta į aš žś eigir eftir aš spyrja um žetta sama ķ žrišja sinn?

Vilhjįlmur Žorsteinsson, 8.11.2010 kl. 01:18

12 identicon

Villi,

Mér sżnist af skilgreiningu žinni į réttarheimildum og śtlistun į innbyršis vęgi žeirra, sem er ķ bland ruglingsleg og vitlaus, aš žaš gęti reynst gagnlegt fyrir žig aš kynna žér stuttlega eitthvert yfirlitsrit yfir ķslenska lögfręši. Bókaśtgįfan Codex gaf t.d. śt fyrir nokkrum įrum rit sem mig minnir aš heiti Lög og réttur eftir nokkra valinkunna lögfręšinga. Žś gętir byrjaš žar.

Žótt žaš blasi reyndar viš, er kannski rétt aš benda į aš žaš er ekki fullnęgjandi aš kynna sér verulega grófan śtdrįtt um fyrirkomulag mįla ķ Bandarķkjunum į Wikipediu til aš draga įlyktanir um ķslenska lögfręši.

Įn žess aš ég vilji taka afstöšu til laga um stjórn fiskveiša og hvernig žau kunna aš hafa myndaš eignarrétt vil ég segja eitt. Var ekki bśiš aš śthluta meiri hluta allra veišiheimilda, a.m.k. ķ veršmętum tališ, fyrir 1990? Žęr hafa sķšan gengiš kaupum og sölum og žau višskipti byggja į žvķ aš réttur fyrsta eigandans sé framseldur. Myndir žś vilja aš žau réttindi sem žį teldust hafa veriš til stašar, yršu nś afnumin meš stjórnarskrį?

Aš lokum: Mér finnst hugarfar žitt, aš bśa til stjórnarskrį ķ anda forritunar, vera beinlķnis hęttulegt. Ég vona aš slķk sjónarmiš komist aldrei aš ķ umręšunni og reyndar mį segja aš žjóšfundurinn, eins mikil vitleysa og hann er, bendi sem betur fer til aš žeir séu fįir sem lįti sér detta slķkt ķ hug. A.m.k. koma slķkar hugmyndir hvergi fram ķ nišurstöšum fundarins, sem eru žó yfirgripsmiklar. Getur veriš, aš žś veršir eini fulltrśi žessar skošunar ef žś kemst į stjórnlagažingiš?

Bkv. Reimar

Reimar (IP-tala skrįš) 8.11.2010 kl. 10:08

13 identicon

Sęll Villi.

Ég dįist aš žvķ hversu kokhraustur žś ert meš žķnar heimatilbśnu Internet-lagaskżringar.  Vil veita žér eitt gulliš rįš. Žetta er rįš sem gamall hįskólakennari veitti žeim sem ekki nįšu aš fóta sig ķ hįskólanįmi: “Ef žś ętlar aš fara meš vitleysu, reyndu žį aš hafa samhengi ķ vitleysunni”.

Mér sżnist į öllu aš žś munir ekki svara spurningum mķnum meš vitręnum hętti.

Ķ fullri vinsemd og einlęgni.

Įrsęll

Įrsęll Valfells (IP-tala skrįš) 8.11.2010 kl. 10:26

14 Smįmynd: Vilhjįlmur Žorsteinsson

Sęlir félagar.  Vošalega eru menn sśrir ķ dag.  Žiš takiš upp mikla gagnrżni į mig fyrir aš hafa veriš meš óskiljanlegt hugtak ("kešju réttarheimilda") ķ bloggfęrslunni um Icesave ķ denn.  Ég śtskżri hvaš ég įtti viš, sem er vitaskuld sįraeinfalt og nįnast augljóst ķ samhenginu, og uppsker ašallega skęting.  Nś langar mig svo sem ekkert aš rifja upp Icesave-stagliš, sem er bśiš aš margręša alla kanta į og heyrir vonandi brįšum sögunni til, en ef viš ęttum aš taka mįlefnalega umręšu um žetta žį veršiš žiš aš benda į hvar žiš eruš ósammįla greiningu minni į réttarheimildakešjunni ķ žvķ tilviki og af hverju.

En ég fer ekki ofan af žvķ aš reynsla af žarfagreiningu, hönnun, forritun, gangsetningu, villuleitun, leišréttingu og višhaldi stórra og flókinna hugbśnašarkerfa geti nżst mjög vel viš samningu nżrrar stjórnarskrįr, ekki sķst ķ góšum hópi fólks meš ašra hęfileika einnig.  Og žį ekki sķšur en lögfręšin, meš allri viršingu fyrir henni blessašri.

Svo žakka ég athyglina.  Žaš er greinilegt aš framboš mitt til stjórnlagažings fer ekki framhjį ykkur, sem ég held aš sé bara góšs viti.

Vilhjįlmur Žorsteinsson, 8.11.2010 kl. 10:45

15 identicon

Žaš er kennt į ca. fyrstu 5-10 mķnśtunum ķ fyrsta tķma ķ fyrsta kśrsi ķ almennri lögfręši, aš upphaf skošunar žess hvaš mį og hvaš mį ekki sé ķ lögunum sjįlfum, ekki reglugeršum. Žegar komiš er fram į 10 mķnśtu er gerš grein fyrir žvķ aš žegar žessari skošun er lokiš žarf aš kanna hvort lögin séu samžżšanleg stjórnarskrį. Svo į ca. 15 mķnśtu er bent į aš ef lög stangast į viš alžjóšasattmįla, žį ganga lögin framar. Sķšan er hugsanlega žegar komiš er fram į 20. mķnśtu fjallaš um ešli EES samningsins, en žaš er ašallega aš EES geršir gilda ekki į Ķslandi nema žęr hafi veriš leiddar ķ lög meš sama hętti og önnur lög. Žaš er hįlf vandręšalegt aš žurfa aš śtskżra žetta, en žį er žaš komiš.

Ég višurkenni fśslega aš ég var hįlf sśr ķ morgun, enda er mįnudagur til męšu. Žaš hjįlpaši svo ekki til aš skipuleggjendur žjóšfundarins telja sig hafa lesiš ķ įru 1.000 žįtttakenda į fundinum aš nś ętti aš setja hér stjórnarskrį ķ anda Hįlsaskógar: 1. gr. öll dżrin ķ skóginum skulu vera vinir!

Meš bestu kvešju, Reimar

Reimar (IP-tala skrįš) 8.11.2010 kl. 12:00

16 Smįmynd: Vilhjįlmur Žorsteinsson

Sęll Reimar.

Takk kęrlega fyrir hjįlpina viš aš śtskżra fyrir Įrsęli hvaš hér er į feršinni.

Žaš aš telja reglugeršir meš - sem reyndar skiptir engu mįli fyrir umręšuefniš, ž.e. Icesave - er ekki mķn uppfinning, sjį t.d. mįlsgrein 2.07 ķ kynningu Andra Įrnasonar um helstu réttarheimildir ķ ķslenskum rétti, vęgi žeirra og samspil:

Žegar dómari fęr til mešferšar įgreiningsefni ber honum fyrst aš lķta til settra laga, settra réttarheimilda. Meš settum lögum er fyrst og fremst įtt viš (i) įkvęši stjórnarskįr, (ii) almenn lög sem Alžingi setur og forseti stašfestir meš undirritun sinni og (iii) stjórnvaldsfyrirmęli, t.d. reglugeršir, sem framkvęmdarvaldiš (einkum rįšherra) setur samkvęmt heimild ķ hinum almennu lögum.

Svo er hęgt aš benda į įgętan vef stjórnvalda um réttarheimildir, žar į mešal reglugeršir, lög, dóma, alžjóšasamninga og alžjóšalög: www.rettarheimild.is

Varšandi EES samninginn, žį er žaš vitaskuld rétt aš EES geršir binda ekki ķslenska ašila aš landsrétti nema žęr hafi veriš teknar upp ķ ķslensk lög (sem reyndar er svo skylda aš gera skv. 7. gr. EES samningsins).  Hins vegar bindur EES samningurinn ķslenska rķkiš aš žjóšarrétti, (skv. t.d. 3. gr. og 7. gr. hans) ekki satt?  Og žar gęti hnķfurinn stašiš ķ kśnni hvaš Icesave varšar, a.m.k. finnst mér ESA gefa žaš ķ skyn ķ forįliti sķnu.

Žetta er kannski komiš śt ķ smįatriši sem skipta ekki mįli fyrir umręšuefniš, sem var réttarheimildakešjan vegna Icesave.  Žar vęri gott aš fį į hreint nįkvęmlega hvar įgreiningurinn liggur, ef hann er fyrir hendi.

Vilhjįlmur Žorsteinsson, 8.11.2010 kl. 12:36

17 Smįmynd: Vilhjįlmur Žorsteinsson

P.S. Og žaš vęri reyndar fķnt aš fį mįlefnalega umręšu um žetta žvķ žarna kristallast held ég įgreiningur ķslenskra stjórnvalda viš ESA.  Sś framsetning sem ég var meš į kešju réttarheimilda er mjög svipuš žeirri sem ESA lżsir.  ESA heldur žvķ sķšan fram aš 7. gr. tilskipunar um innistęšutryggingar myndi "obligation of result" gagnvart ķslenska rķkinu aš žjóšarrétti.  Mér žętti verulegur fengur aš žvķ fyrir umręšuna aš fį mótrökin fram, og vęri meirihįttar ef lögfręšingur į borš viš Reimar Pétursson treysti sér ķ žį framsetningu.

Vilhjįlmur Žorsteinsson, 8.11.2010 kl. 12:49

18 identicon

Sęll Villi,

Ég var nś einfaldlega aš benda į, aš ķ upptalningunni hjį žér į réttarheimildum var öllu blandaš saman meš óskipulegum hętti og lįtiš ķ vešri vaka aš upptalningin fęli ķ sér einhvers konar forgangsröšun, sem hśn ljóslega er ekki.

Varšandi Icesave: Žaš liggur fyrir aš hvergi ķ tilskipuninni er talaš um "obligation of result" meš skżrum hętti. Žaš eru orš sem ESA bżr til sjįlf. Žaš er įhugavert vegna žess aš "guarantee" eša "įbyrgš" er hugtak sem er lögfręšingum hugleikiš. Ef lögfręšingur ętlar aš fį įbyrgš eša guarantee žį segir hann įbyrgš eša guarantee; ekki eitthvaš allt annaš eša einhverja frošu. Ef nišurstašan veršur froša ķ textanum, žį yfirleitt lesa žaš allir sem svo aš engin įbyrgš eša guarantee sé til stašar.

Žarna er ESA žess vegna fariš aš teygja sig ansi langt ķ röksemdafęrslunni. Žetta er stašan samkvęmt EES samningnum og geršum sem eru hluti af honum.

Žegar kemur aš ķslenskum lögum er stašan jafnvel enn skżrari. Um skuldbindingar ķslenska rķkisins er fjallaš ķ stjórnarskrįnni, 40. gr. Žar segir aš rķkiš geti einungis tekiš skuldbindandi lįn samkvęmt lagaheimild. Jafnframt eru ķ gildi almenn lög sem fjalla um allar rķkisįbyrgšir, nr. 121/1997. Žar er fjallaš um (a) skilyrši žess aš rķkiš geti tekiš į sig įbyrgš (ž.e. lagaheimild) og (b) mįlsmešferš, m.a. um mat į įhęttu, žegar slķk įbyrgš er veitt.

Ķ lögum um trygginarsjóšinn er ekkert sem bendir til aš löggjafinn eša ašrir hafi tališ aš um veitingu rķkisįbyrgšar vęri aš ręša ķ žįgu fjįrmįlafyrirtękja. Žvert į móti hafši žróun undangenginna įra, m.a. meš hlutafélagavęšingu rķkisbankanna, bent til žess aš löggjafinn hafi ętlaš aš losa sig undan įbyrgš į skuldbindingum fyrirtękjanna.

Ķslensk lög fela žvķ ljóslega enga įbyrgš ķ sér. Žį vaknar spurningin hvort tilskipunin geti breytt žvķ eša haft įhrif į žį įlyktun. Ķ žeim efnum žarf fyrst aš hafa ķ huga aš tilskipunin er ekki eiginleg réttarheimild. Hśn getur haft tślkunargildi fyrir ašrar réttarheimildir en hśn hefur ekkert sjįlfstętt gildi. Hśn er meš öšrum oršum vęntanlega ekki fullgildur hluti kešjunnar sem žś talar um. Hvernig er žaš, er til kešja sem er sterkari en veikasti hlekkurinn?

Loks mį nefna, aš samspil ķslenskrar löggjafar og EES réttar er annaš en gildir innan ESB. Žannig er regla um forgangsrétt EES reglna viš mešferš mįla hjį innlendum dómstólum ekki hluti af EES rétti, gagnstętt žvķ sem gildir innan ESB. Einstaklingar eiga žvķ enga leiš til aš gera kröfu um bętur vegna ófullkominnar innleišingar EES tilskipana nema į grundvelli ķslenskra laga og fyrir ķslenskum dómstóli. Žess vegna skiptir ekki endilega śrslitamįli fyrir fjįrśtlįt ķslenska rķkisins žótt EFTA dómstóllinn telji aš tilskipunin hafi ekki veriš réttilega lögleidd į Ķslandi. Slķkt gęti t.d. kallaš į aš menn myndu bregšast viš meš žvķ aš taka tilskipunina upp meš įhrifum til framtķšar.

Meš kvešju, Reimar

P.s. Žś svarašir ekki spurningunni minni um kvótann.

Reimar Pétursson (IP-tala skrįš) 8.11.2010 kl. 14:52

19 Smįmynd: Vilhjįlmur Žorsteinsson

Takk fyrir mįlefnalegt og gott svar.  Andri Įrnason hrl. stillir reyndar réttarheimildum lķka upp ķ forgangsröš (t.d. 2.06, 2.13 ķ kynningunni) en lįtum žaš liggja milli hluta.

Kešjan er einmitt ekki sterkari en veikasti hlekkurinn.  Žaš er heila pojntiš meš žvķ aš leggja hana skipulega nišur fyrir sér og horfa į hlekkina, sem er žaš sem ég gerši ķ bloggfęrslunni.  (Upphaflega tilefniš var hins vegar aš sumir tölušu eins og hlekkina vantaši og heila mįliš vęri tilhęfulaust, sem stenst vitaskuld ekki skošun.)

Menn geta haft skošanir į punktum žķnum, sem eru eflaust mishaldgóšir eins og gengur, en bestur finnst mér sķšasti punkturinn um rétt einstaklinga annars vegar (sem hlżtur aš žurfa aš sękja aš landsrétti?) og um žjóšréttarlega skuldbindingu hins vegar.  Ef sżnt er fram į vafa um žjóšréttarlegu skuldbindinguna, žį veikir žaš helstu stoš mįlflutnings ESA eins og ég skil hann.  En forvitnilegt vęri aš vita hvar mįliš er statt, žvķ ESA óskaši svars ķslenskra yfirvalda ķ sķšasta lagi ķ lok jślķ, en af žvķ hef ég ekkert heyrt.

Varšandi kvótann, žį er erfitt aš svara žér žvķ ég veit ekki hvernig stašreyndirnar ķ mįlinu liggja, ž.e. hversu miklum veišiheimildum var śthlutaš fyrir 1990 og hversu mikiš af žeim heimildum sem eru ķ gildi ķ dag sé hęgt aš rekja meš framsalskešju til žeirra.  Svo hef ég ekki enn sett mig inn ķ oršalag laganna eins og žaš var fyrir 1990.  Hitt veit ég aš mér fróšari menn hafa tališ žaš standast lögfręšilega aš gera breytingar į fiskveišistjórnkerfinu og kvótaśthlutun įn žess aš viš žaš skapašist skašabótaskylda, kannski m.a. meš tilliti til žess aš ķ 20 įr hefur legiš fyrir aš hugmynd löggjafans vęri ekki sś aš žarna vęri um varanlegan eignarrétt aš ręša.

Ķ öllu falli er ég fylgjandi tilbošsleišinni sem ég nefndi įšur, sem er tiltölulega hófleg ašlögun yfir langan tķma og veršur traušla kölluš róttęk eignaupptaka, sérstaklega meš vķsan ķ almannaheill og langtķmahagsmuni greinarinnar sjįlfrar.

Vilhjįlmur Žorsteinsson, 8.11.2010 kl. 16:46

20 identicon

Villi,

Punkturinn er sį aš žś flokkašir EES geršir meš lögum, sem er rangt, og yfiržjóšlegar skuldbindingar meš stjórnarskrį, sem er lķka rangt. Andri Įrnason gerir engin slķk mistök ķ sinni skilgreiningu. Žś getur žvķ ekki haldiš žvķ fram, aš žķn skilgreining sé byggš į skilgreiningunni hans Andra. Ef žś vilt hins vegar horfa til Andra nś, žį er žaš hiš besta mįl. Žaš er žį heišarlegra aš draga bara fyrri skilgreiningu til baka og tefla fram nżrri.

Žaš athugist sķšan aš Bretar og Hollendingar verša samkvęmt žvķ sem ég sagši aš höfša mįl fyrir ķslenskum dómstóli ef žeir vilja fį dóm um bętur, žar sem žeir eru aš sękja rétt fyrir hönd einstaklinga sem eru bśsettir ķ viškomandi löndum. Žaš liggur fyrir aš žeir hafa engan įhuga į aš höfša slķkt mįl.

Óbętt tjón borgara ķ mįlum žar sem teflt hefur veriš fram rökum um (og jafnvel falliš dómar um) aš brotiš hafi veriš į žjóšarétti er ómęlt. T.d. fengu Ķslendingar engar bętur frį Žjóšverjum žrįtt fyrir ólöglegar kafbįtaįrasir į ķslensk skip ķ seinni heimstyrjöldinni eša frį Bretum vegna ólögmętra veiša breskra fiskiskipa ķ ķslenskri lögsögu eša tjóns sem bresk herskip unnu į ķslenskum skipum. Fer ekki vel į žvķ aš Icesave reikningurinn lendi ķ žessari hķt?

Svo mį benda į įhugaverša umfjöllun ķ fréttum Stöšvar 2 ķ kvöld um Icesave, en žar er vitnaš til norsks prófessors sem sagši ekki "stein standa yfir steini" ķ įliti ESA. Er sį prófessor meš "mishaldgóš" sjónarmiš?

Meš bestu kvešju, Reimar

Reimar (IP-tala skrįš) 8.11.2010 kl. 21:36

21 Smįmynd: Vilhjįlmur Žorsteinsson

Olręt, ég hefši getaš veriš nįkvęmari ķ upptalningunni ķ réttarheimildadęminu, en žaš breytir ekki inntakinu ķ žvķ sem ég var aš segja og Įrsęll var aš vefengja.

Žaš sakar ekki aš minna į aš hluti vandans er e.t.v. ķ višbrögšum TIF og rįšuneyta snemma ķ hruninu, žar sem žeir skrifušu undir minnisblöš (MoU) viš Breta og Hollendinga um aš greiša innistęšueigendum fyrir sķna hönd.  (Undir žetta tiltekna MoU skrifaši einnig Baldur Gušlaugsson žįverandi rįšuneytisstjóri.)  Žessar undirskriftir eru ekki til aš einfalda mįliš.  Allt er žaš ķ lķnu viš annaš ķ žeirri sögu stjórnsżslumistaka sem rakin er ķ skżrslu RNA.

En ef žaš er t.d. rétt aš Peter Paul dómurinn hafi önnur réttarįhrif ķ EES en ESB, žį er staša Ķslands betri sem žvķ nemur.

Ekki var ég alveg meš į nótunum hjį norska prófessornum frį Tromsö - rökin frį žér eru mun betri - en nenni eiginlega ekki aš rķfast um žaš.  Eigum viš ekki bara aš sjį hvaš setur, viš śtkljįum žetta ekki hér, žótt glašir vildum.

Vilhjįlmur Žorsteinsson, 8.11.2010 kl. 23:02

22 identicon

gott innlegg hér aš nešan frį Fręnda og barįttumanni okkar ķ Noregi. Kannski Žórólfur Matt, Noregsskrifari ętti aš hitta ženna Prófessor ķ Lögum viš Hįskólann ķ Tromsö

http://visir.is/section/MEDIA99&fileid=VTVE98317B0-E03A-4492-80ED-074960554511

ragnar (IP-tala skrįš) 9.11.2010 kl. 16:59

Bęta viš athugasemd

Ekki er lengur hęgt aš skrifa athugasemdir viš fęrsluna, žar sem tķmamörk į athugasemdir eru lišin.

Innskrįning

Ath. Vinsamlegast kveikiš į Javascript til aš hefja innskrįningu.

Hafšu samband