Žjóšaratkvęšagreišslur ķ nįgrannalöndum

Nokkur umręša hefur skapast sķšustu daga um 26. gr. ķslensku stjórnarskrįrinnar og um žjóšaratkvęšagreišslur almennt. Ķ framhaldi af žvķ er forvitnilegt aš skoša hvernig fariš er meš žjóšaratkvęši ķ stjórnarskrįm nokkurra nįgrannalanda. Til upprifjunar, žį er 26. greinin svohljóšandi:

Ef Alžingi hefur samžykkt lagafrumvarp, skal žaš lagt fyrir forseta lżšveldisins til stašfestingar eigi sķšar en tveim vikum eftir aš žaš var samžykkt, og veitir stašfestingin žvķ lagagildi. Nś synjar forseti lagafrumvarpi stašfestingar, og fęr žaš žó engu aš sķšur lagagildi, en leggja skal žaš žį svo fljótt sem kostur er undir atkvęši allra kosningarbęrra manna ķ landinu til samžykktar eša synjunar meš leynilegri atkvęšagreišslu. Lögin falla śr gildi, ef samžykkis er synjaš, en ella halda žau gildi sķnu.

Sjįlfgefiš er aš byrja į žvķ aš skoša dönsku stjórnarskrįna.  Sś ķslenska er nįnast žżšing į henni eins og hśn var 1944, aš undanteknum mannréttindakafla sem bętt var inn 1995.  (Mér telst til aš 62 greinar af 80 ķ ķslensku stjórnarskrįnni eigi sér beina samsvörun ķ žeirri dönsku.)

22. gr. dönsku stjórnarskrįrinnar, sem samsvarar okkar 26. gr., er svona:

Et af folketinget vedtaget lovforslag får lovkraft, når det senest 30 dage efter den endelige vedtagelse stadfęstes af kongen. Kongen befaler lovens kundgųrelse og drager omsorg for dens fuldbyrdelse.

Eins og sjį mį getur danski konungurinn (nśna drottningin) ekki synjaš lagafrumvarpi stašfestingar.  Ķ stašinn er komin nż grein ķ dönsku stjórnarskrįna, sem bętt var viš ķ endurskošun hennar įriš 1953, ž.e. 42. gr. um žjóšaratkvęšagreišslur.

Greinin sś er nokkuš löng, en ašalatrišin eru žessi:  Eftir aš frumvarp hefur veriš afgreitt frį žinginu, getur žrišjungur žingmanna krafist žess, innan žriggja virkra daga, aš fram fari žjóšaratkvęšagreišsla um žaš. Komi slķk krafa fram, getur žingiš innan fimm virkra daga įkvešiš aš draga frumvarpiš til baka.  Aš öšrum kosti skal forsętisrįšherra boša til atkvęšagreišslunnar, sem fari fram eftir minnst tólf og mest įtjįn virka daga.

Ķ žjóšaratkvęšagreišslunni er kosiš meš og móti frumvarpinu.  Til aš frumvarp falli brott og verši ekki aš lögum, žarf meirihluti kjósenda aš greiša atkvęši į móti žvķ, en žó aldrei fęrri en 30% allra atkvęšisbęrra manna.

Frumvörp um fjįrlög, aukafjįrlög, lįntökur rķkisins, launamįl og eftirlaun, rķkisborgararétt, framsal manna til annarra landa, óbeina og beina skatta, og um efndir alžjóšlegra skuldbindinga mega ekki fara til žjóšaratkvęšis ķ Danmörku, skv. 6. mgr. 42. gr. Žetta er vęntanlega aš vel athugušu mįli um žaš hvers konar mįl henta til afgreišslu meš fulltrśalżšręši og hver ekki.

Žessu įkvęši hefur ašeins einu sinni veriš beitt ķ Danmörku, ž.e. 1963 žegar fram fór žjóšaratkvęšagreišsla um jaršalög, og voru lögin žį felld (heimild hér).

Finnska stjórnarskrįin gerir ašeins rįš fyrir rįšgefandi žjóšaratkvęšagreišslum (53. gr.), en til žeirra skal stofnaš meš lögum, ž.e. meš samžykki meirihluta žingsins.

Sęnska stjórnarskrįin er svipuš, ž.e. innifelur ašeins įkvęši um rįšgefandi žjóšaratkvęšagreišslur (4. gr. 8. kafla) sem įkveša skal nįnar um ķ lögum.

Engin įkvęši um žjóšaratkvęšagreišslur um lagafrumvörp er aš finna ķ norsku stjórnarskrįnni.

Ķ stjórnarskrį Sviss eru einhver fręgustu įkvęši heims um žjóšaratkvęšagreišslur, en žar geta 50.000 kjósendur eša įtta kantónur (meš atkvęšagreišslu ķ hverri kantónu) krafist žjóšaratkvęšis innan 100 daga um sambandslög, neyšarlög til lengri tķma en eins įrs, og alžjóšasamninga.  Mér sżnist fjįrhagsįętlun sambandsrķkisins ekki vera ķ lagaformi, žannig aš hana sé ekki unnt aš setja ķ žjóšaratkvęši.  Athyglisvert er aš stjórnarskrįin sjįlf innifelur įkvęši um einstaka skatta, m.a. tekjuskatt einstaklinga og lögašila og viršisaukaskatt.  Unnt er aš krefjast žjóšaratkvęšis um tillögur um breytingar į stjórnarskrįnni, og žarf 100.000 undirskriftir atkvęšisbęrra manna į slķka kröfu.  Ekki er žó hęgt aš samžykkja breytingar sem ganga ķ berhögg viš skuldbindingar skv. alžjóšalögum.

Ķ žżsku stjórnarskrįnni er ekki gert rįš fyrir žjóšaratkvęšagreišslum.

Samkvęmt frönsku stjórnarskrįnni getur fimmtungur žingmanna og tķundi hluti atkvęšisbęrra manna kallaš eftir žjóšaratkvęšagreišslu um frumvörp rķkisstjórnarinnar į tilteknum svišum.

Umfjöllun um žjóšaratkvęšagreišslur ķ fleiri löndum mį sjį hér.

Eins og sjį mį er sinn sišurinn ķ landi hverju.  Viš endurskošun ķslensku stjórnarskrįrinnar, sem er brįšnaušsynleg og löngu tķmabęr, žarf aš kveša į um žjóšaratkvęšagreišslur meš skżrum og skynsamlegum hętti.  Aš mķnu mati mį skoša frumkvęši jafnt žingmanna sem almennra kjósenda aš slķkum atkvęšagreišslum. Ég tel žó aš undanskilja eigi tiltekna mįlaflokka, aš danskri fyrirmynd - enda hafa fulltrśalżšręši og žjóšaratkvęši hvort sķna styrkleika og veikleika. Farsęlast er aš nżta žaš besta śr hvoru tveggja.


« Sķšasta fęrsla | Nęsta fęrsla »

Athugasemdir

1 identicon

Sennilegast vęri žjóšin betur stödd ef viš hefšum žjóšaratkvęšagreišslur oftar.

Nśmi (IP-tala skrįš) 24.2.2011 kl. 13:24

2 Smįmynd: Gušmundur Jónsson

""Ég tel žó aš undanskilja eigi tiltekna mįlaflokka, aš danskri fyrirmynd ""

Žaš er ašalsmerki vinstrimanna aš žeir telja sig geta haft vit fyrir okkur hinum eša lżšnum eins og viš hin erum gjarnan kölluš. Lżšręši er žess vegna ķ įkvešinni andstöšu viš vinstristefnur nśtķmans.

Ķ Danmörku er lżšnum treyst til aš kjósa um ašild aš myntbandalagi en ekki til aš kjósa um hvort hękka eigi skatta til aš drottningin geti feršast meira. 

Žar er lżšnum lķka treyst til aš kjósa um hvort śtrķma eigi gyšingum en ekki hvort skattleggja eigi til aš börn fįi frķtt ķ sund.

Hér ķ ķslandi erum viš meš svipašar reglur varšandi mannanöfn. Viš treystum foreldrum til aš ala upp börnin sķn ekki til aš gefa žeim nafn.

Žegar ég skoša  žetta žį virkar žetta eins og einhver mįlamišlun žar sem kommunum er leift aš halda eftir forsjįrhyggju ķ mįlflokkum sem ekki skipta nein raunverulega mįli fyrir almannahag.

Gušmundur Jónsson, 24.2.2011 kl. 14:43

3 identicon

As a result of the renegotiation of the Lisbon Treaty, a regulation was adopted by the EU which allows for the citizens of Europe to demand by petition a change in EU legislation. The “European citizens’ initiative” enables citizens to ask the Commission to bring forward legislative proposals if the supporters of an initiative number at least one million and come from more than a quarter of member states.A referendum in Ireland could be the beginning of this process because the only way to get an EU-wide deal, which is what we need, is to mobilise citizens around the EU. Given that together Irish, Greek, Spanish and Portuguese banks owe German and French banks over €920bn, there are plenty of other citizens who will have an interest in getting the banks to pay for what the banks have done.

http://www.davidmcwilliams.ie/2011/02/23/bit-of-something-is-better-than-all-of-nothing-for-ecb

Hólmsteinn Jónasson (IP-tala skrįš) 24.2.2011 kl. 16:29

4 Smįmynd: Vilhjįlmur Žorsteinsson

Hólmsteinn: Svona bęnaskrįrréttur (right of petition) er ķ nokkrum stjórnarskrįm og er ein leiš til aš gefa almenningi frumkvęši. Žį geta menn sameinast um undirskriftasöfnun fyrir įkvešnu mįli sem afhent er žinginu, oftast sérstakri nefnd žess, til śrvinnslu ķ formi lagafrumvarps.

Vilhjįlmur Žorsteinsson, 24.2.2011 kl. 17:05

6 identicon

Ég verš aš lżsa furšu minni meš gremju ķ garš, 26gr, žjóšaratkvęšis žar sem ég get ekki séš betri lżšręšislegan vettvang en žar sem žjóšin sjįlf lżsir vilja sķnum, óhįš vilja kjörinna fulltrśa sem segjast ętla aš gera eitt en gera svo annaš žegar žeir nį kosningu. Sitjandi stjórnvöld eru žessu lifandi dęmi.

Žaš aš vilja hafa vit fyrir fólki meš žvķ aš leyfa bara sumu aš fara fyrir žjóšina og segja svo aš eitt og annaš sé henni ekki fęrt aš taka įkvöršun um er ekkert annaš en forręšishyggja og stjórnsemi ķ mķnum bókum.

BVG įtti t.d. kollgįtuna žegar hann sagši aršgreišslu Iceland til skilanefndar Landsbankans standa undir kostnaši vegna IceSave ! Žarna sér mašur "skilningin" sem liggur ķ mati žessa kjörnu fulltrśa, sem eiga aš hafa vit fyrir hinum sem ekki skulu fį aš tjį sig um mįlefniš.

Žaš er skrżtin jafna sem gengur śt į aš žing setji af rétt fólks til žjóšaratkvęšis eingöngu vegna žess aš žjóšin, aš gefnu tękifęri, sżnir aš hśn sé ósammįla žingmönnum. Frekar ętti aš setja af stjórnvöld sem svo greinilega starfa ķ óžökk žjóšarinnar.

Styrmir Gušmundsson (IP-tala skrįš) 24.2.2011 kl. 20:42

7 Smįmynd: Vilhjįlmur Žorsteinsson

Styrmir: Gallinn viš 26. gr. er aš hśn er hįš kenjum og mati forsetans hverju sinni. Miklu affarasęlla er aš fį inn almenna leiš almennings og/eša minnihluta žings til aš krefjast žjóšaratkvęšagreišslu, aš uppfylltum tilteknum formskilyršum. Ég vil lķta m.a. til Danmerkur og jafnvel einnig Sviss og Frakklands ķ žessu sambandi.

Vilhjįlmur Žorsteinsson, 25.2.2011 kl. 16:19

8 Smįmynd: Gušmundur Jónsson

"Gallinn viš 26. gr. er aš hśn er hįš kenjum og mati forsetans hverju sinni. Miklu affarasęlla er aš fį inn almenna leiš almennings og/eša minnihluta žings til aš krefjast žjóšaratkvęšagreišslu, aš uppfylltum tilteknum formskilyršum."

Finnst žér mat forseta ekki skipta mįli ? ertu ekki aš gleyma aš žetta er ęšsta embętti žjóšarinnar . Viš höldum kosningar į fjögra įra fresti žar sem bara er kosiš um forseta.

Gušmundur Jónsson, 25.2.2011 kl. 16:48

9 Smįmynd: Vilhjįlmur Žorsteinsson

Finnst žér gott aš mat forsetans eins rįši žessu, Gušmundur? Athugašu aš forsetar lżšveldisins hafa litiš mjög mismunandi augum į žennan synjunarrétt og žaš veit enginn hvernig sį nęsti mun taka į žessu. Er ekki betra aš um žjóšaratkvęši gildi skżrar reglur sem byggja ekki į persónulegu mati forsetans hverju sinni?

Vilhjįlmur Žorsteinsson, 27.2.2011 kl. 16:18

10 identicon

Sęlir,
mér finnst žetta frekar bera žess merki aš einhver sé ósįttur viš nišurstöšur ķ tilteknu mįli eša mįlum frekar en fundiš sé aš žvķ hvernig lög öšlast gildi skv. gildandi stjórnarskrį.

Persónulega finnst mér žetta hinn įgętasti varnagli gegn kattasmölun stjórnmįlamanna sem er langt frį žvķ aš endurspegla žjóšarvilja og ég glešst yfir žvķ aš slķkt dugi ekki til svo festa megi klyfjar į óveršskuldaša landsmenn.

Žvķ er kannski rétt aš endurskķra 26.gr "stjórnsemis varnaglann" ?

Steingrķmur og Jóhanna hafa sem fyrr fullan rétt į aš sitja heima mešan Žjóšin talar.

kv.S

Styrmir Gušmundsson (IP-tala skrįš) 28.2.2011 kl. 14:33

11 Smįmynd: Vilhjįlmur Žorsteinsson

Styrmir, ég er hlynntur varnagla og ég er almennt hlynntur beinu lżšręši.  En ég myndi vilja sjį skżra reglu um žetta ķ stjórnarskrįnni sem ekki byggir į persónulegu mati og kenjum eins manns.  Žį į ég til dęmis viš aš tiltekiš hlutfall kosningabęrra manna, segjum 5-10%, geti krafist žjóšaratkvęšagreišslu um lög innan tiltekins tķma frį žvķ žau eru afgreidd frį Alžingi.  Er ekki nokkuš ljóst aš slķkt yrši til bóta frį žvķ sem nś er?

Og varšandi varnagla aš öšru leyti žį kemur til greina aš forseti gęti sent mįl til baka til žings sem žyrfti žį e.t.v. aukinn meirihluta til aš knżja žaš ķ gegn, eša til stjórnlagadómstóls til aš skera śr um hvort žaš standist stjórnarskrį, svipaš og gerist hjį Finnum og Frökkum.  Allt eru žetta möguleikar sem į aš velta fyrir sér ķ endurskošun stjórnarskrįrinnar - sem er löngu tķmabęr.

Vilhjįlmur Žorsteinsson, 2.3.2011 kl. 17:24

12 identicon

Vandi 26. gr. gęti veriš aš hśn er svona "win,win"fyrir forsetann. Ef žjóšin fellir viškomandi lög (bara einhver lög) fęr žingiš vandann, en ef žjóšin samžykkir lögin fęr hśn sjįlf vandann. Forsetinn fęr aldrei vandann, įbyrgš hans er ekki ķ hlutfalli viš vald hans.

Til Icesave Vilhjįlmur. Ef Icesaveheimtur verša 95%, hverju skiptir žį eftir hvaša samningi viš erum aš greiša? Hefuršu skošaš žaš? Var fallsamningurinn ekki meš einhverskonar vindskjóli?

stefan benediktsson (IP-tala skrįš) 3.3.2011 kl. 09:55

13 identicon

Sęll aftur,

hér aš nešan er texti tekinn af vef kjosum.is ķ kjölfar synjunar Forseta į samžykki umręddra laga:

Föstudagskvöldiš 11. febrśar kl. 22:15 hófst undirskriftasöfnun žar sem skoraš var į forseta Ķslands aš synja lögum um Icesave stašfestingar. Į fimm og hįlfum sólarhring skorušu 37.488 Ķslendingar į forseta Ķslands aš synja lögunum stašfestingar. 

Hin sterku višbrögš eru įn fordęmis ķ sögu lżšveldisins.

Alžingi felldi tillögu um žjóšaratkvęšagreišslu meš naumum meirihluta. Žrjįtķu žingmenn vildu vķsa mįlinu til žjóšarinnar en 33 voru į móti. Ķ skošanakönnun MMR kom fram aš 62,1% Ķslendinga vilja žjóšaratkvęšagreišslu um nżjasta Icesave-samninginn gegn 37,9%. Lišlega 80% ašspuršra tóku afstöšu.

Žaš veršur aš segjast aš ofangreindar stašreyndir tala sķnu mįli og žvķ er nś kannski oršum aukiš aš halda aš įkvöršunin "byggi į persónulegu mati og kenjum eins manns".  Žaš er ekki annaš aš sjį en aš Forsetinn hafi sinnt stjórnarskrįrvöršum skyldum sķnum.

kvešja S

Styrmir Gušmundsson (IP-tala skrįš) 3.3.2011 kl. 10:54

14 Smįmynd: Vilhjįlmur Žorsteinsson

Styrmir, afstaša mķn til 26. gr. og nżrra žjóšaratkvęšagreišsluįkvęša er ķ hjartans einlęgni óhįš Icesave mįlinu.

Forsetinn er ķ reynd aš virkja 26. gr. sem žjóšaratkvęšagreišsluįkvęši aš gefnum tilteknum fjölda undirskrifta. Gallinn er žó sį aš reglurnar žar aš baki eru óljósar, t.d. um fjölda og form slķkra undirskrifta og um ešli mįla (myndi ÓRG vķsa fjįrlögum ķ žjóšaratkvęši ef nógu margar undirskriftir söfnušust?).

Nęsti forseti gęti svo vitaskuld snśiš til baka og hętt žessu alveg - eftir eigin kenjum. Ég held aš viš hljótum aš vera sammįla um aš betra sé aš fį skżrt regluverk um žetta ķ stjórnarskrįna.

Vilhjįlmur Žorsteinsson, 3.3.2011 kl. 21:59

15 identicon

Nei hann virkjaši žjóšaratkvęšisgreišslu aš gefnum mjög naumum žingmeirihluta gegn žjóšaratkvęši, nokkrum samróma skošnanakönnunum OG undirskriftum nęr fimmta tug žśsunda manna.

Varšandi aš setja žurfi reglur um žetta žį er ég ósammįla žvķ žar sem ef Forsetinn misnotar žetta vald sitt žį getur Alžingi sett Forseta af. Ég fę žvķ ekki betur séš en aš sé mikill samhljómur innan Alžingis žį er hęgt aš stöšva ferliš og žvķ sé ég ekki punktinn fyrir frekari reglur hér aš lśtandi. Stjórnarskrį er rammi, ekki ķtarlegar leišbeiningar.

Nżting ÓRG į žessu setur hins vegar forsetakosningar ķ annan bśning en įšur og ég tel žaš įgęta žróun. Forsetinn er jś ęšsta embęttiš og žvķ skal žar vera hęfur einstaklingur. Einsog greinilega nś er...

kv.S

Styrmir Gušmundsson (IP-tala skrįš) 3.3.2011 kl. 23:22

16 Smįmynd: Vendetta

Žś veizt vķst mjög lķtiš um žjóšaratkvęšagreišslur ķ Danmörku, Vilhjįlmur. Žvķ aš žś "gleymir" aš nefna, aš įšur en Danir fengu ašild aš EBE 1972, žį var mįliš sett ķ bindandi žjóšaratkvęšagreišslu. Sķšan, ķ hvert skipti sem Žjóšžingiš hefur undirskrifaš samninga viš EBE/ESB, sem felur ķ sér fullveldisafsal, žį fer fram bindandi žjóšaratkvęšagreišsla sjįlfkrafa, žar sem einfaldur meirihluti žjóšarinnar fęr neitunarvald.

Žaš fór fram žjóšaratkvęšagreišsla um Maastricht-samninginn sem var felldur, sķšan um Maastricht 2, sem innihélt fjögur undanžįguatkvęši fyrir Dani. Sį samningur var samžkktur meš naumum meirihluta, en samžykki dönsku žjóšarinnar į Maastricht 2 var skilyrši fyrir žvķ aš ESB gat fęšzt į rśstum EBE. Ž.e. Maastricht-samningurinn, sem ašrar Evrópužjóšir fengu ekki aš kjósa um gat ekki tekiš gildi ķ öšrum EBE-löndum fyrr en danska žjóšin hefšu samžykkt hann. Nokkrum įrum sķšar var spurningin um upptöku evrunnar settar ķ žjóšaratkvęšagreišslu skv. beišni 2/3 žingmanna og danska žjóšin felldu žaš til allrar hamingju, annars vęru žeir hugsanlega ķ sömu sporum og Ķrar eru nśna. Žannig var meirihluti Žjóšžingsins śr takti viš dönsku žjóšina, alveg eins og meirihluti Alžingis er śr takti viš vilja ķslenzku žjóšarinnar hvaš varšar IceSlaveIII og ESB.

Žannig aš žaš hafa fariš fram ekki fęrri en fjórar bindandi žjóšaratkvęšagreišslur ķ Danmörku milli 1970 og 2000, allar ķ sambandi viš fullveldisafsal til EBE/ESB.

Vilhjįlmur, vonandi hefuršu manndóm ķ žér til aš višurkenna aš žś slepptir žvķ vķsvitandi aš nefna žetta.

Vendetta, 6.3.2011 kl. 13:14

17 identicon

Hver eru rök žķn, Vilhjįlmur, fyrir žvķ aš leyfa ekki žjóšaratkvęši um žessi efni aš nešan?  Ég tel aš žaš geti oft veriš erfitt aš fį almenning til žess aš samžykkja śtgjöld af żmsu tagi, en er žaš ekki vegna žess aš hann hefur veriš firrtur frį upplysingum og įkvaršanatöku um slķk mįl fram aš žessu?

Frumvörp um fjįrlög, aukafjįrlög, lįntökur rķkisins, launamįl og eftirlaun, rķkisborgararétt, framsal manna til annarra landa, óbeina og beina skatta, og um efndir alžjóšlegra skuldbindinga mega ekki fara til žjóšaratkvęšis ķ Danmörku,

Ragnar (IP-tala skrįš) 9.3.2011 kl. 15:00

Bęta viš athugasemd

Ekki er lengur hęgt aš skrifa athugasemdir viš fęrsluna, žar sem tķmamörk į athugasemdir eru lišin.

Innskrįning

Ath. Vinsamlegast kveikiš į Javascript til aš hefja innskrįningu.

Hafšu samband